Crnogorska Vlada tražila je od Evropske unije (EU) 10 prelaznih razdoblja, odnosno tranzicionih perioda za punu primjenu EU zakonodavstva u oblasti životne sredine, u okviru poglavlja 27. Iz dokumenta o pristupanju – Zajedničke pozicije Evropske unije za poglavlje 27 vidi se da Crna Gora traži šest prelaznih razdoblja u oblasti upravljanja otpadom, jedno u oblasti kvaliteta vazduha, dvije u oblasti voda i jedno u oblast industrijskog zagađenja i upravljanja rizikom. Od Crne Gore je traženo da se Ulcinjskoj solani dodijeli odgovarajući status zaštite.
Kao krajnji rok za usklađivanje sa pojedinim direktivama EU navodi se i 2033. godina.
U juče objavljenom dokumentu navodi se da Crna Gora planira da u 2018. i 2019. godini usvoji planove sprovođenja konkretnih direktiva, a iz EU su ih upozorili da je to preduslov za dalji rad u pogledu prelaznih razdoblja.
– EU naglašava da Crna Gora mora da osigura nezavisno funkcionisanje Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, te poziva Crnu Goru da joj dostavi dodatne informacije o njenim radnim odnosima sa Ministarstvom održivog razvoja, naročito u dijelu koji se tiče izdavanja ekoloških dozvola. EU naglašava značaj obezbjeđivanja vjerodostojnog finansijskog planiranja za buduće sprovođenje pravne tekovine – piše u ovom dokumentu.
Crna Gora je tražila prelazno razdoblje do 1. januara 2030. godine za potpuno sprovođenje poglavlja II (integrisano sprečavanje i kontrola zagađivanja životne sredine) i poglavlja V (isparljiva organska jedinjenja) Direktive 2010/75/EU. Za oblast hemikalija crnogorska vlast je pozvana da nastavi rad na usklađivanju zakonodavstva i pripremama za blagovremeno sprovođenje pravne tekovine, uključujući Direktivu 2010/63/EU o zaštiti životinja koje se koriste u naučne svrhe i Roterdamsku i Stokholmsku konvenciju.
EU traži da se ojača saradnju između Ministarstva unutrašnjih poslova, odgovornog za civilnu zaštitu, i drugih relevantnih ministarstava odgovornih za upravljanje rizicima od katastrofa, posebno u vezi s upravljanjem poplavama i industrijskim nesrećama.
Za oblast kvaliteta vazduha, EU je crnogorskim vlastima naglasila potrebu za intenziviranjem priprema za sprovođenje pravne tekovine, uključujući preduzimanje mjera za postepeno smanjenje zagađenja, duž graničnih vrijednosti za određene zagađivače koje se određuje pravnom tekovinom. Od Crne Gore je traženo da pruži detaljne informacije o aglomeracijama u kritičnim vazdušnim zonama na sjeveru i jugu, trenutnom nivou čestice PM10 i nitrogen oksida u vazduhu za sve te aglomeracije, uključujući i finansijske informacije sa izvorima finansiranja, naglasivši da je potrebno preduzeti godišnje mjere smanjivanja kako bi se postigle granične vrijednosti.
– EU konstatuje da je usklađivanje sa direktivom o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih zagađivača i dalje na čekanju i podstiče Crnu Goru da je to prioritet, konstatujući da Crna Gora ne izvještava o svojim emisijama na godišnjoj bazi u LRTAP konvenciji. EU prima k znanju zahtjev Crne Gore za prelaznim razdobljem do 31. decembra 2027. godine za puno sprovođenje člana 13 stav 1 Direktive 2008/50/EZ o kvalitetu vazduha i čistijem vazduhu za Evropu, u dijelu koji se tiče primjene graničnih vrijednosti za lebdeće čestice PM10 za sjevernu kritičnu zonu kvaliteta vazduha i južnu kritičnu zonu – piše u pregovaračkoj poziciji.
Evropska unija je tražila da uredi oblast otpada, te, između ostalog, da osigura i obilježava lokacije gdje se skladišti opasni otpad, sačini registar zagađivača i dr. Crna Gora je tražila šest prelaznih razdoblja da sprovede EU direktive za tu oblast, a za pojedine je postavljen rok za kraj 2033. godine.
U oblasti kvaliteta voda, EU je pozvala Crnu Goru da dostavi svoj Nacrt strateških master planova za kvalitet vode, u kojima će biti dat pregled procesa usklađivanja s pravnom tekovinom u ovoj oblasti. Traženo je da preuzme sve neophodne korake da dalje definiše zone osjetljive na nitrate i usvoji akcione programe s obaveznim mjerama u pogledu označenih ranjivih zona.
– Crna Gora treba da pripremi punu implementaciju pravne tekovine vezane za upravljanje riječnim slivovima. Stoga, EU poziva Crnu Goru da osigura da je plan upravljanja riječnim slivom izražen za svaku oblast riječnog sliva koja se u cjelosti nalazi na njenoj teritoriji, i da osigura koordinaciju međunarodnih planova za upravljanje riječnim slivovima. Tamo gdje takav plan ne postoji, Crna Gora treba da izradi planove upravljanja riječnim slivovima kojima su obuhvaćeni bar djelovi međunarodnog riječnog sliva koji se nalaze na njenoj teritoriji – piše u ovom dokumentu.
Tražen je tranzicioni period do 31. decembra 2024. godine u pogledu poglavlja IV i Aneksa Direktive o poplavama, kada je u pitanju izrada planova za upravljanje rizikom od poplava, te za punu primjenu Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda, koji se odnose na rokove za izgradnju sistema za prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda.
– Kako bi zahtjev Crne Gore ocijenio u potpunosti, EU poziva Crnu Goru da dostavi informacije o utvrđivanju osjetljivih područja i sadašnje stanje u pogledu sistema za prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda – piše u pregovaračkoj poziciji. A.O.

---

Zaštititi sve strogo zaštićene vrste
Za segment zaštita prirode, iz EU su pozvali Crnu Goru da nastavi da radi na pripremi kompletnog spiska lokacija za mrežu NATURA 2000 za kopnena i morska područja.
– EU naglašava važnost djelotvornog upravljanja lokacijama obuhvaćenim mrežom Natura 2000, kao i obezbjeđivanja odgovarajućeg sistema zaštite za sve strogo zaštićene vrste, uključujući ptice. EU poziva Crnu Goru da pokaže da je sposobna da upravlja mrežom Natura 2000 osiguravanjem djelotvornog upravljanja postojećim nacionalnim zaštićenim područjima, dodjeljujući Ulcinjskoj solani odgovarajući status zaštite i djelotvornim sprovođenje neophodnih mjera očuvanja koje vode ka poboljšanju njenog stanja očuvanosti, kao i određivanjem zaštićenih morskih područja i osiguravanjem djelotvornog upravljanja tim područjima. Nadalje, EU poziva Crnu Goru da nastavi da izgrađuje sveobuhvatan sistem stroge zaštite vrsta i da pokaže svoju djelotvornost u licenciranju aktivnosti u pomorskom okruženju, kao što su seizmička istraživanja nafte i gasa, kao i na kopnu osiguravajući održive lovačke prakse – navodi se u ovom dokumentu.